novosti

Novinar: Projekat kojim rukovodite privukao je veliku pažnju, posebno zbog modernog pristupa u predstavljanju vjerske tradicije Bošnjaka. Šta je bila vaša najveća motivacija?Nermina Bećirović: Motivacija je potekla iz razgovora sa mladima, od kojih mnogi znaju vrlo malo o vlastitoj tradiciji. Shvatila sam da je potrebno napraviti nešto što je pristupačno, jasno i trajno. Digitalno doba zahtijeva nove forme prenosa znanja, a tradicija je vrijednost koja zaslužuje da bude sačuvana za buduće generacije.Novinar: Web stranica je jedan od najvidljivijih rezultata projekta. Šta ona donosi korisnicima?Bećirović: Sajt je naš najveći iskorak. Pristupili smo mu kao stvaranju digitalnog muzeja. Sadrži arhivske materijale, intervjue, fotografije, tekstove iz publikacije, ali i dodatne edukativne sadržaje. Željeli smo da bude mjesto gdje svako — učenik, student, istraživač, profesor — može pronaći pouzdan izvor informacija. I ono najvažnije: biće stalno ažuriran.Novinar: Publikacija je dobila pozitivne reakcije već u prvim danima. Kako je tekao rad na njoj?Bećirović: Rad je bio intenzivan i veoma emotivan. Intervjui sa ljudima, pregled starih dokumenata, posjete džamijama i tekijama — sve to nam je otvorilo novu perspektivu. Publikacija je spoj naučnog pristupa i živog iskustva ljudi. Trudili smo se da ne ostane samo na faktografiji, već da ispriča priču jednog naroda kroz običaje, vjerovanja i praksu.Novinar: Koliko je važno što je publikacija dostupna i u digitalnom formatu?Bećirović: Izuzetno važno. Digitalna verzija omogućava da sadržaj dopre do mnogo šire publike — i u Crnoj Gori i u dijaspori. To je ključni korak ka dugoročnoj održivosti projekta.Novinar: Kakav uticaj očekujete da projekat ima na zajednicu?Bećirović: Nadam se da će mladi početi sa većim poštovanjem posmatrati ono što je dio njihovog identiteta. Da će učitelji i profesori imati više dostupnog materijala za rad. I da će se međusobno razumijevanje u društvu povećati, jer poznavanje tradicije gradi mostove, a ne zidove.Novinar: Da li su već planirani naredni koraci?Bećirović: Da. Sajt nastavljamo da održavamo i dopunjavamo. Već postoje ideje za digitalne izložbe i nova istraživanja. Ovaj projekat nije završna tačka, nego početak jedne šire misije očuvanja identiteta i kulturne baštine.   Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Intervju vodila: Redakcija portal Sagovornik: Ilma Džafić, koordinator projekta “Bošnjačka knjiga narodnih priča, mitova i običaja” Pitanje: Kako je nastala ideja za ovaj projekat? Ilma Džafić: Ideja je proizašla iz potrebe da sačuvamo ono što polako nestaje – usmenu tradiciju Bošnjaka. Primijetili smo da se mnoge priče i običaji pamte samo u porodicama i da ih mlađe generacije sve rjeđe poznaju. Željela sam da napravimo publikaciju koja će objediniti ono najdragocjenije iz naše tradicije i tako sačuvati dio identiteta za budućnost. Pitanje: Ključna aktivnost projekta bila je izrada knjige. Kako ste pristupili ovom procesu? Ilma Džafić: Izrada publikacije je bila kompleksan i najodgovorniji dio projekta. Prvo smo prikupili materijale – Amer je radio na prikupljanju priča i mitova, dok je Fedžrija dokumentovala običaje. Nakon toga smo sve tekstove uredili, kontekstualizovali i povezali u jednu cjelinu. Vodila sam računa o strukturi, autentičnosti jezika, vizuelnom identitetu knjige i tehnničkoj pripremi. Svaka etapa je zahtijevala pažljivo planiranje, ali smo željeli da knjiga bude profesionalna i trajna. To je bio naš dug prema tradiciji. Pitanje: Šta Vam je bilo najvažnije tokom prikupljanja materijala? Ilma Džafić: Najvažnije je bilo sačuvati duh kazivanja. Neke priče su stare više od sto godina, a pripovjedači ih prenose sa posebnom emocijom. Naš zadatak je bio da to prenesemo u pisani oblik, a da ne izgubimo autentičnost. I zato svaki zapis u knjizi ima i kulturni i emotivni sloj. Pitanje: Koliko je publikacija važna za bošnjačku zajednicu? Ilma Džafić: Ona je temeljna. Mi Bošnjaci imamo bogatu, ali nedovoljno zapisanu usmenu tradiciju. Ova knjiga čuva identitet, gradi samosvijest i budi ponos. Vjerujem da će biti značajna i za obrazovne institucije, kulturne organizacije i sve koji žele razumjeti ko smo i odakle dolazimo. Pitanje: Kakve rezultate očekujete u budućnosti? Ilma Džafić: Očekujem da ova knjiga pokrene nove inicijative – nova istraživanja, nove zbirke, radionice i projekte koji će se nadovezati na naš rad. Naš cilj nije bio samo da zabilježimo prošlost, već da inspirišemo budućnost. A interes građana i zajednice nam pokazuje da smo na pravom putu. Pitanje: Šta poručujete mladim Bošnjacima? Ilma Džafić: Da čuvaju svoje nasljeđe. Da razgovaraju s nanama i djedovima, da pamte priče iz porodice, da se ponose svojim porijeklom. Identitet je bogatstvo, a tradicija je temelj na kojem stojimo. Ova knjiga je naš doprinos tom temelju – i poziv da ga zajedno gradimo dalje. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Završena je jedna od najvažnijih faza projekta Gastronomija kao most kulture — izrada i publikovanje jedinstvene zbirke recepata koja čuva dragocjene tragove bošnjačke kulinarske tradicije. Ovaj rezultat predstavlja temeljnu aktivnost projekta i potvrdu njegove misije da kroz hranu ojača i obnovi osjećaj pripadnosti bošnjačkoj kulturi.Tokom realizacije, projekat je fokus stavio upravo na detaljno dokumentovanje recepata koji su se decenijama prenosili oralno i često postojali samo u porodičnim bilježnicama. Mnogi od njih prvi put su zapisani i stručno obrađeni. Svaki recept je praćen opisom njegovog porijekla, običaja u kojima se pripremao, simbolike i važnosti koju je imao za porodični i društveni život.Važan segment rada bio je terenski pristup — razgovori sa lokalnom zajednicom, posjete domaćinstvima i prikupljanje originalnih zapisa koji inače ne bi bili dostupni javnosti. Time je ostvarena autentičnost i osigurano da zbirka ne bude samo uobičajeni kuvar, nego kulturno-dokumentarna publikacija od trajne vrijednosti.Štampano je 400 primjeraka kuvara i proizvedeno 400 CD izdanja, čime je projekat osigurao široku dostupnost sadržaja različitim generacijama. Publikacija će se distribuirati obrazovnim ustanovama, kulturnim institucijama i građanima, uz podršku medijske promocije preko portala, što je već predviđeno inoviranim planom aktivnosti projekta .Ovaj projekat potvrđuje da je očuvanje tradicije nezamislivo bez njenog zapisivanja i prenošenja u materijalni oblik. Zbirka bošnjačkih recepata sada postaje svjedočanstvo prošlosti, ali i inspiracija budućim generacijama da njeguju i dalje razvijaju svoje kulturne korijene. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Pitanje 1: Projekat je već prepoznat u javnosti. Šta smatrate njegovim glavnim ciljem?Glavni cilj je da sakralnu baštinu Bijelog Polja predstavimo na način koji je pristupačan, tačan i dugoročno koristan. Želimo da dokumentujemo sve ono što je dio identiteta našeg grada – džamije, crkve, manastire, tekije, turbeta – i da kroz publikaciju približimo njihovu historijsku i kulturnu vrijednost građanima svih generacija.Pitanje 2: Ključna aktivnost projekta je izrada publikacije. Zašto je ona toliko važna?Publikacija je srce projekta. Ona predstavlja sažetak našeg jednogodišnjeg rada, istraživanja i terenskih aktivnosti. Kroz nju stvaramo trajni materijal koji ostaje i poslije projekta. Planirano je da štampamo 400 primjeraka, a svaki će biti vrijedan dokument, jer predstavlja spoj historijskih izvora, terenskih podataka i digitalizovanih materijala koje prikupljamo tokom godine .Pitanje 3: Kako izgleda proces prikupljanja građe? Vrlo je detaljan. Najprije prikupljamo pisane izvore i arhivske dokumente, zatim obavljamo razgovore s imamima, sveštenicima i lokalnim poznavaocima baštine. Istovremeno dokumentujemo objekte na terenu i prikupljamo fotografije i zapise. Na kraju sve to prolazi provjeru autentičnosti i stručnu obradu prije nego uđe u publikaciju.Pitanje 4: Ko su ključni članovi tima? Stručni saradnik Nejla Franca radi na istorijskom i arhitektonskom istraživanju sakralnih objekata, dok arhivar Rijad Franca prikuplja i digitalizuje sav vizuelni i arhivski materijal. Moja uloga kao koordinatora je planiranje, organizacija, komunikacija s institucijama, upravljanje budžetom i na kraju priprema završnog izvještaja. Imamo precizno definisane zadatke i funkcionišemo kao jedinstvena cjelina.Pitanje 5: Kako vidite značaj ovog projekta za Bijelo Polje? Smatram da projekat vraća fokus na ono što je suštinski važno – na naš identitet. Sakralni objekti su simboli zajednice, bez obzira kojoj vjeri pripadaju. Ako ih dokumentujemo, poštujemo i promovišemo, mi zapravo gradimo kulturu poštovanja i razumijevanja među ljudima. To je vrijednost koja ostaje. Publikacija će zato biti naš najvažniji doprinos – trajni zapis jedne duhovne baštine koju moramo čuvati za buduće generacije. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Kako biste opisali projekat „Nova imena – Riznica bošnjačkih imena“? Projekat je osmišljen kao sveobuhvatna inicijativa očuvanja imena koja su dio bošnjačke tradicije, ali i kao prostor za stvaranje novih imena koja proizlaze iz bosanskog jezika. Naš cilj je da ponudimo roditeljima i zajednici autentičan izbor imena koja nose jasnu simboliku, značenje i kulturnu vrijednost. Projekat traje godinu dana i završava se krajem decembra 2025. godine.Ključna aktivnost je izrada Riznice bošnjačkih imena. Šta taj proces podrazumijeva? To je najzahtjevniji i najljepši dio projekta. Istražujemo tradicionalna imena, njihovo porijeklo, značenja i prisustvo u usmenoj i pisanoj kulturi. Uz to radimo i na novim, savremenim imenima koja imaju značenje u bosanskom jeziku. Svako ime prolazi kroz detaljnu obradu: bilježi se etimologija, simbolika i kulturni kontekst. Na kraju ćemo imati bazu od najmanje 100 imena, što smatram važnim doprinosom bošnjačkoj baštini.Ko sve učestvuje u istraživanju? Glavni istraživač je Bega Babajić, koji prikuplja podatke iz historijskih zapisa, knjiga, arhiva, terenskih intervjua i lokalnih kazivanja. Njegov rad osigurava da Riznica ne bude samo zbirka imena, već naučno obrađen i autentičan materijal.Šta će Riznica značiti za roditelje i buduće generacije? Riznica će biti svojevrsni vodič kroz bošnjački identitet. Mnogi roditelji žele ime koje ima smisao, korijen i vrijednost, ali često ne mogu pronaći pouzdane informacije. Ova publikacija to rješava. Osim toga, ojačaće svijest o značaju bosanskog jezika, kao i ponos na kulturno nasljeđe.Da li će rezultati biti dostupni javnosti? Da. Publikacija će biti odštampana u 1.000 primjeraka i distribuirana institucijama i građanima. Planiramo i digitalnu bazu dostupnu svima koji žele istraživati bošnjačka imena. Time ovaj projekat postaje trajni resurs.Šta očekujete da će biti najveći uticaj projekta? Vjerujem da će projekat doprinijeti očuvanju tradicije, ali i stvaranju nove jezičke kreativnosti. Ako roditelji počnu birati imena koja nose naše vrijednosti i naš jezik, onda smo postigli najvažniji cilj – učvršćivanje identiteta kroz ono što je najintimnije i najtrajnije, a to je ime. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

U štampu je upravo stigla zbirka priča „Priče iz zavičaja“, autorke Fatime Fetahović, nastala kao rezultat višemjesečnog rada na prikupljanju, obradi i literarnom predstavljanju tradicionalnih bošnjačkih običaja. Ova zbirka donosi tople, emotivne i živopisne priče koje čuvaju duh zavičaja i prenose ga novim generacijama, kroz narative oblikovane tako da približe bogatstvo bošnjačke kulturne baštine djeci i mladima.Publikacija predstavlja važan doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine, jer kroz savremeni pristup, jednostavan jezik i pažljivo birane motivе otvara prostor za novo razumijevanje i približavanje običaja koji su oblikovali identitet zajednice. „Priče iz zavičaja“ nastale su s namjerom da tradicija bude živa, dostupna i razumljiva, a istovremeno ostanu vjerne svom autentičnom duhu.Projekat je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, što je omogućilo realizaciju kompletnog procesa – od istraživanja i pripreme sadržaja, do dizajna, štampe i distribucije publikacije u ustanove širom Crne Gore. Time je još jednom potvrđena važnost institucionalne podrške u očuvanju i njegovanju kulturnog identiteta bošnjačke zajednice.Zbirka je već dostupna javnosti, a očekuje se da će naći svoje mjesto u školama, bibliotekama, kulturnim centrima i domovima širom zemlje, kao vrijedan izvor znanja, inspiracije i ponosa. Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Put do finalne publikacije nije bio samo tehnički proces – to je bio emotivan, istraživački i kulturni poduhvat koji je okupio različite generacije i podsjetio koliko je usmena tradicija dragocjena.Pod rukovodstvom koordinatorice Ilme Džafić, projekat je započeo terenskim istraživanjima u zajednicama u kojima bošnjačka tradicija još uvijek živi. Saradnici Amer Džafić i Fedžrija Lamežević mjesecima su obilazili pripovjedače, bilježili priče i običaje, slušali predanja koja se pamte samo u krugu porodica te prikupljali vizuelni materijal koji će obogatiti knjigu.Kroz razgovore sa starijim pripovjedačima, otkrivani su motivi iz davnih vremena: mitske figure, herojske priče, vjerovanja povezana s prirodom, porodični rituali, običaji vezani za bajrame, ramazan, ženidbu, gostoprimstvo i svakodnevni život. Svaki zapis donio je novu nijansu bošnjačkog duhovnog i kulturnog identiteta.Nakon prikupljanja materijala, najvažnija faza bila je izrada publikacije – organizacija sadržaja, obrada, lektura, dizajn i priprema za štampu. Ovaj proces zahtijevao je studiozan rad, kako bi svaka priča zadržala autentičnost i duh originalnog kazivanja, ali istovremeno bila čitljiva i privlačna savremenom čitatelju.Štampanjem 200 profesionalno dizajniranih primjeraka, projekat je ispunio svoj centralni cilj – stvoriti trajni trag jednog kulturnog blaga. Knjiga je postala ne samo svjedočanstvo tradicije, već i pozivnica mladima da se vrate svojim korijenima, istraže prošlost porodica i ojačaju osjećaj pripadnosti.Za bošnjačku zajednicu, ova publikacija je mnogo više od knjige: ona je arhiva identiteta, čuvar kolektivnog pamćenja i dokaz da male zajednice mogu ostvariti velike kulturne projekte kada postoji posvećenost i vizija. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

U Bijelom Polju počeo je jednogodišnji projekat koji će rezultirati prvom savremenom Riznicom bošnjačkih imena – publikacijom i digitalnom bazom koja će objediniti tradicionalna i nova imena sa jasnim značenjima na bosanskom jeziku. Projekat se realizuje tokom 2025. godine, a nosilac aktivnosti je Erna Babajić, koja vodi istraživanje i koordinaciju procesa.U fokusu cijelog projekta nalazi se najvažniji zadatak – izrada Riznice bošnjačkih imena, koja će sadržati najmanje 100 pomno obrađenih imena. Svako ime prolazi kroz proces provjere porijekla, simboličkih slojeva, jezičkog korijena i kulturno-historijskog okvira kako bi se osigurao kvalitet i autentičnost. Istraživač Bega Babajić obavlja terenski i kabinetski rad, prikupljajući imena iz historijskih dokumenata, lokalne tradicije i usmenog predanja, ali i kreirajući nova imena koja imaju značenje u bosanskom jeziku.Time projekt objedinjuje prošlost i savremenu jezičku inovaciju – element koji ga čini unikatnim u regionu.Priprema publikacije uključuje dizajn, lekturu i tehničku obradu, a biće odštampano 1.000 primjeraka. Publikacija će predstavljati najobuhvatniji savremeni pregled bošnjačkih imena i biće distribuirana u školama, bibliotekama, kulturnim institucijama i lokalnoj zajednici.Jedan od ciljeva projekta je osnaživanje roditelja i budućih generacija da biraju imena koja odražavaju njihov jezik, identitet i vrijednosti. S obzirom na to da se sve više tradicijskih imena gubi, a nova često dolaze iz tuđih jezika bez jasnog značenja, Riznica nudi alternativu utemeljenu u jeziku i nasljeđu.Uz fizičku publikaciju, projekat predviđa i digitalnu bazu dostupnu javnosti, čime bošnjačka imena prvi put postaju sistematizovana u savremenom, pretraživom obliku.Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i predstavlja važan instrument očuvanja jezičke i kulturne posebnosti bošnjačke zajednice u Crnoj Gori. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Bijelo Polje je grad u kojem se stoljećima susreću različite religijske tradicije, arhitekturni stilovi i duhovni svjetovi. Iako su sakralni objekti oduvijek bili žarišta zajednice, njihova istorija često je ostajala skrivena u starim bilješkama, fotografijama i sjećanjima. Projekat „Čuvari Vjere: Sakralna Baština Bijelog Polja“ prvi put stavlja fokus na sistematsko dokumentovanje i predstavljanje tih objekata kroz sveobuhvatnu publikaciju koja nastaje tokom 2025. godine .Centralna aktivnost projekta je upravo kreiranje publikacije koja će objediniti istraživanja o duhovnom, kulturnom i arhitektonskom značaju ovih građevina. Stručni saradnik Nejla Franca istražuje historijske slojeve svakog objekta, povezujući ih sa savremenim kontekstom, dok arhivar Rijad Franca prikuplja, digitalizuje i sistematizuje fotografije, dokumente i druge vizuelne materijale koji daju autentičnost publikaciji. Koordinator Basar Bećirović vodi cjelokupan proces, koordinira saradnju sa institucijama, budžet, plan aktivnosti i priprema završni izvještaj, osiguravajući da svaki segment bude sproveden u skladu sa projektnim ciljem i planom.Ova publikacija nije samo štampani materijal; ona je most između prošlosti i budućnosti. Omogućava mladima da razumiju ko su bili njihovi preci i zašto su sakralni spomenici važni za identitet jedne zajednice. Istovremeno, služi kao resurs istraživačima, nastavnicima, kulturnim radnicima i svim građanima koji žele da se dublje upoznaju sa duhovnom mapom Bijelog Polja.Kroz distribuciju publikacije i medijsku promociju na nacionalnim i lokalnim portalima, projekat doprinosi stvaranju nove kulturne svijesti u kojoj se religijsko nasljeđe posmatra kao dio kolektivne baštine — nečega što pripada svima i što se mora čuvati. Upravo zato izrada ove publikacije predstavlja ključni korak u stvaranju trajnog traga koji ostaje iza projekta i postaje osnova za buduće generacije, nove istraživače i sve one koji vole svoj grad i žele da sačuvaju njegovu duhovnu slojevitost. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Sa ponosom zaključujemo projekat koji je tokom 2025. godine okupio umjetnike, mlade i širuzajednicu oko cilja očuvanja i promocije bošnjačke kulturne baštine.Postignuti rezultati: Izrađeno i finalizovano 40 umjetničkih radova sa autentičnim motivima bošnjačketradicije. Štampano i distribuirano 500 primjeraka bojanke. Objavljena više medijskih članaka, koji su doprijeli do više od 1.000 ljudi.Uticaj projekta: Djeca i mladi dobili su kreativan alat kroz koji uče o tradiciji i identitetu svoje zajednice. Vaspitači obogatili su svoje obrazovne programe inovativnim materijalom. Šira javnost upoznata je sa značajem očuvanja kulturnog nasljeđa i vrijednosti bošnjačkebaštine.Ovaj projekat pokazao je da tradicija može živjeti kroz kreativnost i umjetnički izraz, te daočuvanje nasljeđa počinje od najmlađih.Hvala svima koji su bili dio ovog puta! – istakao je coordinator projekta Damir Ćatović. Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava CG.