novosti

U okviru projekta, štampana je publikacija „Digitalna arhiva bošnjačke kulturne baštine“ – Očuvanje identitea kroz digitalne tragove, koja predstavlja izbor najzanimljivijih digitalizovanih priča, fotografija i dokumenata iz naše zajednice. Publikacija je izrađena u tiražu od 500 primjeraka i distribuirana je školama, bibliotekama i organizacijama, kao i zainteresovanim pojedincima. Sadržaj publikacije uključuje: Publikacija je dostupna i u PDF formatu na web stranici projekta. „Svaka priča u ovoj publikaciji nosi ime i tragove stvarnog života i zbog toga je dragocjena“, navodi coordinator projekta Adem Fetahović. Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava CG.

U vremenu kada se usmena tradicija sve brže gubi pod pritiskom savremenog načina života, projekat “Bošnjačka knjiga narodnih priča, mitova i običaja” predstavlja jedan od najznačajnijih pokušaja očuvanja kulturnog nasljeđa bošnjačke zajednice u Crnoj Gori. Predvođen Ilmom Džafić, projekat je tokom jedne godine sistematski prikupljao autentične priče, mitove i običaje koji su se generacijama prenosili od starijih članova zajednice, ali su danas u opasnosti da budu potisnuti zaboravom.Srž ovog projekta je izrada publikacije – knjige koja objedinjuje više od dvadeset narativnih i običajnih zapisa. To nije samo izdavački proizvod, već dokument vremena i most između generacija. Knjiga predstavlja rezultat terenskog rada, intervjua sa pripovjedačima, zapisivanja rituala i običaja koji su obilježavali život Bošnjaka u prošlosti, te njihovog razumijevanja u savremenom kontekstu.Izrada publikacije obuhvatila je pažljivu selekciju i obradu prikupljenih materijala, njihovo uređivanje, dizajn i štampu. Publikacija je izrađena u tiražu od 200 primjeraka i već na prvim promocijama pokazala je veliki interes.Ovaj projekat donosi dvije ključne vrijednosti: prvi put sistematizovanu zbirku priča i običaja iz bošnjačke tradicije te doprinos očuvanju nematerijalne baštine – onoga što čini identitet naroda. U vremenu u kojem zajednice tragaju za načinima očuvanja vlastitog kulturnog pečata, ovakvi projekti imaju i obrazovni i društveni značaj.Knjiga će služiti kao materijal za škole, istraživače, kulturne organizacije i sve pojedince koji žele upoznati bogatstvo bošnjačkog narodnog stvaralaštva. Projekat je dokaz da ulaganje u kulturu nije trošak, već ulaganje u trajnost i prepoznatljivost naroda. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Nakon višemjesečnog istraživanja, rada na terenu i prikupljanja relevantne građe, javnosti je predstavljena publikacija „Islam u Bošnjačkoj tradiciji: Vjerska baština kroz istoriju i savremenost“. Djelo, nastalo u okviru istoimenog projekta, predstavlja jedan od najobuhvatnijih savremenih pregleda islamske tradicije među Bošnjacima.Publikacija, štampana u 500 primjeraka, okuplja historijske podatke, običajne prakse, arhivske zapise, interpretacije islamskih praznika, kao i osvrt na ulogu vjerskih institucija, učenjaka i porodice u očuvanju identiteta. Posebno poglavlje posvećeno je modernom dobu i načinu na koji se tradicija prilagodila društvenim promjenama, ne gubeći svoj autentični karakter.Autorski tim ističe da je publikacija nastala iz potrebe da se sačuva dio nasljeđa koji postaje sve manje vidljiv među mladim generacijama. Kroz pregled običaja, rituala i vjerovanja, knjiga bilježi ono što je predstavljalo stub života bošnjačke zajednice tokom više vijekova.Veliku pažnju privukao je i vizuelni identitet publikacije — bogate fotografije, grafička rješenja i digitalizovana građa čine je pogodnom kako za naučni rad, tako i za edukativne programe u školama i kulturnim institucijama.Publikacija je dostupna i u digitalnoj verziji putem zvaničnog web sajta projekta, što dodatno povećava njenu pristupačnost i dugoročni uticaj. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

U štampu je upravo stigla zbirka priča „Priče iz zavičaja“, autorke Fatime Fetahović, nastala kao rezultat višemjesečnog rada na prikupljanju, obradi i literarnom predstavljanju tradicionalnih bošnjačkih običaja. Ova zbirka donosi tople, emotivne i živopisne priče koje čuvaju duh zavičaja i prenose ga novim generacijama, kroz narative oblikovane tako da približe bogatstvo bošnjačke kulturne baštine djeci i mladima.Publikacija predstavlja važan doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine, jer kroz savremeni pristup, jednostavan jezik i pažljivo birane motivе otvara prostor za novo razumijevanje i približavanje običaja koji su oblikovali identitet zajednice. „Priče iz zavičaja“ nastale su s namjerom da tradicija bude živa, dostupna i razumljiva, a istovremeno ostanu vjerne svom autentičnom duhu.Projekat je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, što je omogućilo realizaciju kompletnog procesa – od istraživanja i pripreme sadržaja, do dizajna, štampe i distribucije publikacije u ustanove širom Crne Gore. Time je još jednom potvrđena važnost institucionalne podrške u očuvanju i njegovanju kulturnog identiteta bošnjačke zajednice.Zbirka je već dostupna javnosti, a očekuje se da će naći svoje mjesto u školama, bibliotekama, kulturnim centrima i domovima širom zemlje, kao vrijedan izvor znanja, inspiracije i ponosa. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Projekat „Nova imena – Riznica bošnjačkih imena“, koji realizuje Erna Babajić uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, postavljen je kao jedan od najznačajnijih savremenih poduhvata očuvanja bošnjačke kulturne baštine u Crnoj Gori. Kroz pažljivo i sistematično istraživanje, projekat ima za cilj da sačuva tradicionalna bošnjačka imena, ali i da stvori prostor za nova, autentična imena koja proizlaze iz bosanskog jezika, njegove simbolike i duhovnog nasljeđa.Ključna aktivnost projekta – izrada Riznice bošnjačkih imena – predviđa formiranje baze od imena koja će imati jasno definisano značenje, etimologiju i kulturni kontekst. Ovaj korpus imena predstavlja jedan od najvažnijih doprinosa projektu, jer ne samo da čuva naslijeđe, već podstiče i generacijsko prenošenje identiteta kroz jezik i običaje. Imena nisu samo ukras govora – ona oblikuju samosvijest, pripadnost i vrijednosti jednog naroda.Istraživački rad u okviru projekta obuhvata prikupljanje podataka iz historijskih knjiga, lokalnih arhiva, kazivanja starijih, kao i proučavanje savremene jezičke kreativnosti. Prikupljanje i analiza podataka povjereni su istraživaču Bega Babajiću, koji obrađuje porijeklo, značenja i duhovnu pozadinu svakog imena, kako bi se u publikaciji našli najkvalitetniji i najautentičniji primjeri. Sve to garantuje da će Riznica biti pouzdan izvor za roditelje, istraživače, kulturne radnike i sve koji žele razumjeti bošnjačku tradiciju kroz imena.Projekat uključuje i štampu publikacije u 1.000 primjeraka, koji će biti dostupni školama, bibliotekama, institucijama kulture i široj javnosti. Time Riznica prestaje biti samo projektna aktivnost – ona postaje trajni dokument, referentni resurs i kulturni trag jedne zajednice.Poseban značaj ima i digitalna komponenta, jer se planira javno dostupna baza podataka koja će omogućiti pretraživanje imena i njihovo značenje onlajn, stvarajući novi pristup proučavanju identiteta kroz jezik.Ovaj projekat predstavlja važan korak u jačanju vidljivosti bošnjačke baštine, a prije svega u afirmaciji bosanskog jezika kao živog i kreativnog prostora iz kojeg nastaju nova, savremena i duboko ukorijenjena imena. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Sa ponosom predstavljamo rezultate projekta „Islam u bošnjačkoj tradiciji: Vjerska baština kroz istoriju i savremenost“, koji je realizovala Nermina Bećirović uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. Cilj projekta bio je da se kroz savremene alate web platformu www.tradicijaivjera.me i štampanu brošuru na jasan, pristupačan i edukativan način predstavi bogato nasljeđe islamske tradicije među Bošnjacima, te da se ovo nasljeđe učini dostupnim široj javnosti, posebno mladim generacijama.U okviru projekta kreirali smo specijalizirani web sajt, koji sada predstavlja digitalnu arhivu najvažnijih elemenata bošnjačke vjerske i kulturne baštine. Platforma omogućava korisnicima da istraže ključne historijske tokove, običaje, duhovne prakse i ličnosti koje su oblikovale identitet Bošnjaka kroz vijekove. Sajt je osmišljen tako da bude jednostavan za korišćenje, vizuelno privlačan i pogodan za edukativnu upotrebu u školama, organizacijama i lokalnim zajednicama.Pored digitalne platforme, pripremljena je i brošura „Islam u bošnjačkoj tradiciji“, koja kroz pregledne i detaljno obrađene sadržaje pruža uvid u duhovni, kulturni i običajni kontinuitet Bošnjaka. Brošura je namijenjena svima koji žele bolje razumjeti kako je islamska tradicija oblikovala život, identitet i vrijednosti bošnjačkog naroda — od najstarijih tragova do savremenog doba.Realizacijom ovog projekta obogaćena je dostupna literatura o bošnjačkoj duhovnoj baštini, dok novi web sajt ostaje trajni resurs za sve zainteresovane istraživače, učenike, nastavnike i pripadnike zajednice.Zahvaljujemo Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore na podršci i prepoznavanju značaja očuvanja i promocije kulturnog i vjerskog identiteta Bošnjaka.   Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

U okviru projekta „Islam u Bošnjačkoj tradiciji: Vjerska baština kroz istoriju i savremenost“, koji sprovodi Nermina Bećirović iz Bijelog Polja uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, javnosti je predstavljena nova web platforma posvećena očuvanju i promociji bošnjačke islamske baštine.Ovaj projekat, jedinstven u pristupu i sadržaju, uspio je da objedini terensko istraživanje, arhivsku građu i digitalne tehnologije u savremenu i lako dostupnu formu. Nova web stranica postala je centralno mjesto za sve koji žele da se upoznaju sa običajima, vjerovanjima, arhitekturom i duhovnom tradicijom Bošnjaka — od historijskih izvora do savremenih praksi.Sajt donosi digitalnu arhivu sa fotografijama, dokumentima i intervjuima, kao i posebnu sekciju posvećenu istraživanjima realizovanim tokom projekta. Jedan od ciljeva platforme jeste da mlade generacije dobiju moderan, vizuelno privlačan i pouzdan izvor znanja o svom kulturnom i vjerskom identitetu, dok istraživači i institucije dobijaju otvoren resurs za dalja proučavanja.„Digitalna platforma je mnogo više od obične web stranice. Ona je trajni arhiv, obrazovni alat i prostor u kojem se čuva identitet“, navodi tim projekta. Platforma već bilježi porast posjeta, a sadržaj će se kontinuirano dopunjavati novim materijalima, što je čini dugoročnim doprinosom očuvanju baštine.Kroz ovu inicijativu još jednom se pokazalo da digitalizacija može biti snažan alat u zaštiti manjinske kulture, a projekat je primjer kako savremene tehnologije mogu uspješno služiti tradiciji i nauci. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Projekat Gastronomija kao most kulture ove godine je donio jedan od najznačajnijih iskoraka u dokumentovanju i očuvanju bošnjačkog kulinarskog nasljeđa. Zahvaljujući vrijednom radu tima i stručnom pristupu projektu, uspješno je prikupljena, obrađena i publikovana zbirka od najmanje 20 tradicionalnih recepata, što predstavlja ključni rezultat i centralnu aktivnost cijelog programa.Ovaj projekat, čiji je cilj očuvanje i promocija bošnjačke kulinarske tradicije kao segmenta kulturnog identiteta, omogućio je da bogata gastronomska baština Bošnjaka bude prvi put sistematski dokumentovana u jednoj publikaciji i digitalnom izdanju. U procesu su korišćeni različiti izvori – usmena predanja, kazivanja starijih žena iz zajednice, rukom pisani recepti, porodične bilježnice i terenska istraživanja, što dodatno naglašava autentičnost i vrijednost publikacije.Poseban doprinos dala je autorka dokumentacije recepata, koja je svaki recept obradila tako da on ne predstavlja samo kulinarsku uputu, već i priču o porijeklu jela, njegovoj simbolici i ulozi u životu bošnjačkih porodica. Kroz ovakav pristup tradicija je predstavljena kao živi identitet, a ne kao statični element iz prošlosti.Publikacija, štampana u tiražu od 400 primjeraka, prati i digitalna verzija na CD-u, namijenjena široj distribuciji i lakšoj upotrebi među mladima. Time se dodatno širi uticaj projekta, naročito među generacijama koje preferiraju digitalni sadržaj.Kroz ovaj rezultat projekat potvrđuje da gastronomija može biti moćan alat očuvanja kulture – most koji povezuje generacije, jača identitet i gradi razumijevanje među zajednicama. Bošnjačka kuhinja time dobija zasluženu vidljivost i postaje dostupna svima koji žele naučiti, istražiti i sačuvati recepture koje su obilježile život i tradiciju jednog naroda. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

U prostorijama Hotela Franca u Bijelom Polju 29. septembra 2025. godine, održana je edukativna radionica pod nazivom „Digitalizuj nasljeđe“, namijenjena mladim istraživačima, studentima i aktivistima. Učesnici su imali priliku da kroz interaktivne sesije uče o: Radionicu su vodili Alen Poljak i Kenan Idrizović stručnjaci iz oblasti kulturne antropologije i digitalnih tehnologija, a mladi su pokazali veliko interesovanje i spremnost da učestvuju u daljem razvoju platforme. „Mladi imaju ključnu ulogu u očuvanju identiteta. Ova radionica je početak jedne šire mobilizacije“, istakao je predavač Alen Poljak. Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava CG.

Projekat „Čuvari Vjere: Sakralna Baština Bijelog Polja“ ulazi u ključnu fazu – izradu jedinstvene publikacije koja će na jednom mjestu objediniti sve ono što generacije Bijelopoljaca čuvaju usmenim i pisanom predanjem: priče, arhitekturu, historiju i duhovni značaj lokalnih sakralnih objekata. Ova publikacija biće prvi savremeni dokument koji sistematski prikazuje džamije, crkve, manastire, tekije i turbeta, čineći sakralni pejzaž Bijelog Polja dostupnim široj javnosti.Izrada publikacije predstavlja središte cijelog projekta. Na njoj radi tim koji čine koordinator projekta Basar Bećirović, stručni saradnik za historijska i arhitektonska istraživanja Nejla Franca i arhivar Rijad Franca. Njihova uloga je da prikupe, obrade i provjere podatke o objektima koji imaju neprocjenjiv značaj za identitet lokalne zajednice. Kroz terenski rad, konsultacije sa imamima i sveštenicima, proučavanje arhivske građe i digitalizaciju materijala, tim stvara jasnu i vjerodostojnu sliku sakralne baštine Bijelog Polja .Publikacija će biti štampana u 400 primjeraka i distribuira se građanima, institucijama, kulturnim organizacijama i svima koji žele da bolje upoznaju duhovni i kulturni lik svoga grada. Osim štampanog izdanja, projekat predviđa i digitalizaciju materijala, što će omogućiti da sadržaj ostane trajno dostupan i budućim generacijama.Ovaj projekat ima i širu dimenziju. Kroz medijsku saradnju sa lokalnim portalima, priča o sakralnoj baštini Bijelog Polja širi se i van granica opštine, afirmišući vrijednosti zajedništva, međureligijskog poštovanja i kulturne tolerancije. Izrada publikacije nije samo tehnički zadatak, već čin očuvanja identiteta — poruka da se duhovna i kulturna baština može zaštititi samo ako je poznata, dokumentovana i prenesena drugima. Projekat je podrzan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.